Message: Return type of CI_Session_files_driver::open($save_path, $name) should either be compatible with SessionHandlerInterface::open(string $path, string $name): bool, or the #[\ReturnTypeWillChange] attribute should be used to temporarily suppress the notice
Message: Return type of CI_Session_files_driver::close() should either be compatible with SessionHandlerInterface::close(): bool, or the #[\ReturnTypeWillChange] attribute should be used to temporarily suppress the notice
Message: Return type of CI_Session_files_driver::read($session_id) should either be compatible with SessionHandlerInterface::read(string $id): string|false, or the #[\ReturnTypeWillChange] attribute should be used to temporarily suppress the notice
Message: Return type of CI_Session_files_driver::write($session_id, $session_data) should either be compatible with SessionHandlerInterface::write(string $id, string $data): bool, or the #[\ReturnTypeWillChange] attribute should be used to temporarily suppress the notice
Message: Return type of CI_Session_files_driver::destroy($session_id) should either be compatible with SessionHandlerInterface::destroy(string $id): bool, or the #[\ReturnTypeWillChange] attribute should be used to temporarily suppress the notice
Message: Return type of CI_Session_files_driver::gc($maxlifetime) should either be compatible with SessionHandlerInterface::gc(int $max_lifetime): int|false, or the #[\ReturnTypeWillChange] attribute should be used to temporarily suppress the notice
Emisija ugljenika po jedinici BDP/a merenog paritetom kupovne moći u 2009. godini
Srbija je energetski intenzivna zemlja – energija se ne koristi efikasno.
Pored toga, električna i toplotna energija se proizvode u uglavnom starim postrojenjima koja pretežno koriste lignit kao gorivo koje se odlikuje relativno visokim nivoom emisija gasova sa efektom staklene bašte. Srpski energetski sektor je bio teško pogođen zaostatkom u održavanju i investicijama 90-tih godina, i pretrpeo je značajnu štetu u ratu 1999. godine.
Ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte merene po jedinici bruto domaćeg proizvoda (intenzitet emitovanja gasova sa efektom staklene bašte srpske privrede) su među najvećima u Evropi.
Izvor: Međunarodna agencija za energetiku (IEA), 2011. godina
Plan EU za nizak nivo emisija gasova sa efektom staklene bašte
Srbija je trenutno energetski zavisna zemlja – a raspolaže potencijalima za potpunu energetsku nezavisnost.
Ukupna potrošnja primarne energije u 2010. godini iznosila je 15,531 Mtoe. Uvozna zavisnost Srbije u 2010. godini iznosila je 33,6%. Tokom 2010. najviše se uvezlo sirove nafte 54%, prirodnog gasa 26%, uglja 12%.
U strukturi potrošnje za procese transformacija, dominirala je potrošnja uglja sa 49%, zatim sirove nafte i naftnih derivate 25%, prirodnog gasa 12%, hidropotencijala 7% i ogrevnog drveta 7%. Ukupna potrošnja finalne energije u Srbiji u 2010. godini iznosila je 9,698 Mtoe, od čega se u neenergetske svrhe potrošilo 0,809 Mtoe, dok je potrošnja finalne energije u energetske svrhe iznosila 8,889 Mtoe. Po sektorima potrošnje finalne energije najviše se trošilo u sektoru domaćinstava 35%, zatim industrije 27%, saobraćaja 25%, dok su ostali sektori učestvovali sa 13%. Sa druge strane, od energenata u potrošnji finalne energije dominirali su naftni derivati sa 30% i električna energija sa 27%, zatim slede ugalj sa 11%, prirodni gas i toplotna energija sa po 10%, dok su obnovljivi izvori energije (ogrevno drvo) učestvovali sa 12%
Proizvodnja električne energije u 2010 godini
Ukupna potrošnja električne energije u 2010 godini
Energetska zavisnost Srbije porasla je za 7% 2012. u odnosu na 2011. godinu i sada iznosi 34%. To znači da država uvozi taj procenat primarnih energenata. Primarni energenti su sirova nafta, prirodni gas, čvrsta goriva, nuklearna energija i obnovljivi izvori energije, dok su energetski derivati naftni derivati i električna energija. Primarni energenti se koriste za proizvodnju energetskih derivata.
Uvozna zavisnost Srbije najveća je kada je u pitanju prirodni gas. U njegovom slučaju celokupan potencijal Srbije može da zadovolji oko 20% njenih potreba. U 2012. godini procenjen uvoz je za 21% bio veći u odnosu na 2011. godinu. Takođe treba napomenuti da su naša nalazišta prirodnog gasa u poodmakoloj fazi eksploatacije budući da su otkrivena pre oko 25 godina. Trenutno se najviše gasa uvozi iz Rusije s tendencijom potpunog vezivanja za ruski gas, jer se samo 20% ovog energenta proizvodi u Srbiji, a čak 80% uvozi.
Slična je situacija i sa naftom gde se 46% obezbeđuje iz domaće proizvodnje dok se ostalo uvozi. Jedina kompanija koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa je već pomenuti NIS.
Srbija je nezavisna kada su u pitanju čvrsta goriva, tj ugalj, gde proizvodi preko 98% za potrebe države. U strukturi domaćih ugljeva 98% čini lignit dok se 2% odnosi na kameni i mrki ugalj. Od ukupne količine oko 95% potroši se za proizvodnju električne energije u termoelektranama.
Obnovljivi izvori energije obuhvataju proizvodnju i potrošnju električne energije iz velikih i malih vodenih tokova, energije vetra i sunca, kao i proizvodnju i potrošnju toplotne energije iz geotermalne energije i čvrste biomase. U strukturi planirane proizvodnje primarne energije za 2013. godinu obnovljivi izvori učestvuju sa 16%, dok je definisani cilj koji RS treba da ostvari 27% učešća 2020. godine. Trenutno se u primarnoj proizvodnji najviše koristi biomasa 58%, hidropotenciji 41%, dok vetar, sunce i ostalo učestvuje sa manje od 1%. Treba napomenuti veliku neiskorišćenost hidropotencijala Srbije, i potencijale termalnih izvora.
Što se električne energije tiče, Srbija može sopstvenom proizvodnjom da zadovolji svoje potrebe, i proizvodi preko 97% dok je uvoz oko 3%.
Kapaciteti za proizvodnju električne energije u Srbiji obuhvataju:
Termoelektrane (TE); snaga ovih postrojenja iznosi 3907 MW, odnosno 5142 MW sa postrojenjima na teritoriji AP Kosovo i Metohija
Termoelektrane – toplane (TE-TO), snage 336 MW
Hidroelektrane (HE), snaga iznosi 2883 MW , odnosno 2915 MW sa postrojenjima na teritoriji AP Kosovo i Metohija
Elektrane na vetar, snage 0,5 MW
Solarne elektrane, snage 0,1 MW
Elektrane na biogas, snage 2,7 MW
Međutim, kao ulazni energenti sistema transformacija najzastupljeniji su ugalj sa 64%, potom sirova nafta sa 21%, hidropotencijal sa 7%, prirodni gas sa 6% i derivati nafte sa 2%. Nakon ove statistike vidimo da bi se mnogo moglo postići potenciranjem obnovljivih izvora energije, pre svega hidropotencijala i geotermalnih izvora koji su u našoj zemlji izuzetno veliki.
Postavlja se pitanje da li bi Srbija mogla da postane čak i izvoznik električne energije. Ako se preduzmu pravi koraci, poveća energetska efikasnost uz investicije u izgradnju, mogućnost je realna.
Prva stvar na koju se mora obratiti pažnja su najniže cene električne energije u Evropi i posledice koje takva energetska politika ima po državu. Cena električne energije se izražava u €cent/kWh. U Srbiji je za domaćinstva cena sa porezima oko 5,3 €cent/kWh dok je u Danskoj čak 29 €cent/kWh. Za industriju je slična situacija: Srbija 4,8 €cent/kWh – Danska 26 €cent/kWh.
Srbija svojom socijalnom politikom drži ovako niske cene. To je pogubno za zemlju, jer je primorana da uvozi deficitarne energente po visokim cenama (gas), a suficitarne energente i derivate (ugalj i električnu energiju), prodaje po znatno nižim cenama, i kontinuirano stvara deficit. Kada bi se u potpunosti liberalizovalo tržište, EPS bi gotovo sigurno bio u stanju da kao glavni operater profitira i time donese korist državi.
Druga direktna posledica socijalne politike je neracionalna potrošnja električne energije od strane domaćinstava. Potrošnja u Srbiji je dva do tri puta veća nego u zemljama EU, i u poslednje tri godine beleži konstantan rast po stanovniku, i najveće učešće u ukupnoj potrošnji električne energije. Kada je cena niska, korisnici neracionalno troše energiju. Ukoliko se nastavi ovakva energetska politika može doći do kolapsa kompletnog energetskog sistema.
Potrošnja električne energije po stanovniku u 2012
U strukturi potrošnje finalne energije po energentima u 2012. godini tečna goriva učestvuju sa 29%, električna energija sa 26%, čvrsta goriva sa 12%, gasovita goriva sa 13% i toplotna energija sa 9%, i geotermalna energija i ogrevno drvo zajedno sa 11%. Planirana potrošnja čvrstih, tečnih goriva i električne i toplotne energije je gotovo na istom nivou kao i procenjena potrošnja u 2011. godini, dok je potrošnja gasovitih goriva veća za 19% u odnosu na 2011.godinu.
Dakle, možemo zaključiti da je za manju energetsku zavisnost Srbije neophodno ispuniti tri uslova:
Prvo, povećati proizvodnju energije iz sopstvenih energetskih potencijala, misli se pre svega na hidropotencijal jer Srbija ima gustu rečnu mrežu; kao i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Drugo, promeniti cenovnu politiku koja Srbiji donosi samo gubitke. Promena cenovne politike bi podrazumevala više cene i naplatu potrošnje električne energije prema stvarnom utrošku, a ne prema m2 grejnog prostora. I jedna i druga mera bi svakako vodile racionalnijem trošenju električne energije od strane domaćinstava, i padu energetskog deficita RS, a indirektno i smanjenju uvoza električne energije i energenata.
Treće, zaokružiti zakonski institucionalni okvir i omogućiti proizvodnju i prodaju električne energije i fizičkim i pravnim licima.